Objavljeni su rezultati natječaja koje je proveo Europan – europska federacija nacionalnih organizacija koja se bavi arhitektonskim natječajima, a izvrsna vijest je da su na obje hrvatske lokacije ovogodišnjeg Europana slavili hrvatski arhitektice i arhitekti!
Natječajni ciklus Europan 15 pokrenut je u ožujku 2019., a na natječaju je sudjelovalo 1131 mladih arhitekata, krajobraznih arhitekata, umjetnika, studenata i pripadnika drugih profesija, koji su predali ukupno 901 prijedlog za 47 lokacija u 12 europskih zemalja. Žiri je odabrao ukupno 136 autorskih timova, od kojih je 44 nagrađeno prvom nagradom, 47 drugom nagradom, a dodijeljeno je i 45 posebnih priznanja.
Ovaj europski arhitektonsko-urbanistički natječaj proveden je u partnerstvu s općinama, lokalnim vlastima i klijentima kao zajednička inicijativa 12 europskih zemalja. Tema ovog ciklusa su Produktivni gradovi, a natjecatelji su istraživali mogućnosti suživota stanovanja i suvremenih oblika proizvodnje te različitih mogućnosti povezivanja stanovništva kroz integraciju proizvodnih procesa (distribucija, otpad, potrošnja) u njihov svakodnevni život.
Grad Karlovac je Europanu 15 ponudio lokaciju bivše vojarne Luščić, a grad Nin lokaciju naselja. Ocjenjivački sud koji je valorizirao projekte za dvije domće lokacije sačinjavali su arhitekti Leo Modrčin – predsjednik Ocjenjivačkog suda te Olga Magaš, Maruša Zorec, Branimir Medić, Dražen Pejković, Gorica Mehić, Krešimir Damjanović, Šime Erlić i Patricia Kiš i zamjenski članovi, Vladimir Jakovac i Svebor Andrijević.
Na natječaj je pristiglo 21 radova za Nin i 10 za Karlovac. Ocjenjivački sud prvi se put okupio sredinom rujna te je na sjednici u uži krug odabrao 6 radova za Nin i 4 za Karlovac. Od 18. do 20. listopada 2019. održan je Forum gradova i žirija u Innsbrucku, na kojemu su hrvatske lokacije zastupali Irena Kajfeš u ime Grada Karlovca, Ivona i Jozo Mustać u ime Grada Nina i Branimir Medić u ime Ocjenjivačkog suda. Uz izložbu prispjelih radova svih europskih lokacija, s predstavnicima gradova srodne tematike i Znanstvenog vijeća Europana raspravljalo se o radovima odabranim za drugi krug žiriranja. Na drugoj sjednici, održanoj 9. studenog 2019. godine u Ninu, Ocjenjivački je sud dodijelio prvu i drugu nagradu za obje lokacije, te posebno priznanje za ninsku lokaciju. Sve nagrade i priznanja donijeti su temeljem jednoglasne odluke članova Ocjenjivačkog suda.
Nagrađeni autori/ce za lokaciju bivše Vojarne Luščić u Karlovcu:
PRVA NAGRADA: THE FANTASTIC FOREST PHENOMENON: TESTING A NEW NARRATIVE
Autorice: Hana Dašić, Iva Erić, Jana Horvat, Ria Tursan i suradnica Andrea Majić, ovlašteni arhitekt Krešimir Renić, Zagreb, Hrvatska
DRUGA NAGRADA: OPEN CITY
Autori: Jürgen Höfler, arhitekt, Austrija i Julia Legezynska, umjetnica, Poljska
Preporuke Ocjenjivačkog suda za Karlovac
Temeljem diskusija vođenih tijekom prvog i drugog kruga žiriranja, može se reći da su prispjela urbanistička rješenja snažno i kvalitetno utjecala na intenzitet i smjer stručne diskusije o budućoj ulozi natječajne zone u kontekstu generalne urbanističke strukture Karlovca. Kada se analiziraju sadržaji i prijedlozi natječajnih rješenja, mogu se evidentirati dvije grupe radova. Dok se unutar jedne grupe rješenje traži u prijedlozima ortogonalnih matrica koje autoritativno i intenzivno određuju buduću dinamiku i tijek gradogradnje, u drugoj su grupi radovi bazirani su na posve suprotnoj osnovi za koju se može reći da je utemeljena na kritici “autoritativnog i intenzivnog urbaniziranja ili reurbaniziranje gradskih prostora”.
U kontekstu budućih aktivnosti i odluka, gradska uprava Karlovca suočava se s mogučnošću da s provoditeljom natječaja pokuša kvalitetno sukreirati Odluku o izradi urbanističkog plana uređenja. U slučaju da do to takve suradnje dođe, od pomoći neće biti samo nagrađeni radovi. Naime, bogata analitička baza tehnički provjerljivih podataka, omogućava detaljan uvid u infrastrukturne, prometne i ekonomske aspekte budućih zahvata, što vrlo precizno čak i u ovoj fazi može ukazati na probleme koji bi mogli predstavljati ograničenja prilikom provedbe budućeg urbanističkog plana.
Od pomoći mogu biti i iskazane preferencije Ocjenjivačkog suda s pripadajućim obrazloženjima vezanim uz nagrađene radove. Odluku Ocjenjivačkog suda da istakne i nagradi radove koji preferiraju manje invazivna rješenja u smislu buduće izgradnje, trebalo bi razumjeti kao podupiranje suvremenih trendova koji idu za tim da se rješenja vezana uz kvalitetniji razvoj gradova traže u efikasnoj primjeni suvremenih tehnologija, prometnih i infrastrukturnih rješenja te uključenosti što je moguće većeg broja budućih korisnika. Naravno, postaviti pitanje u kojoj je mjeri takav pristup u hrvatskim “nedovršeno-tranzicijskim” uvjetima primjenjiv do same završnice, tj. cjelovite realizacije urbanističkog rješenja, posve je opravdano.
Kako god analizirali konačni ishod ovog žiriranja, na koncu se suočavamo s najvažnijim pitanjem: Što je za Karlovac korisno u nagrađenim rješenjima, i na koji se način ta rješenja referiraju na zadanu temu – produktivnost grada?
Prvo što bi trebalo uočiti analizirajući prispjela rješenja je prijedlog odgovora na pitanje – ŠTO? Bilo da riječ o nagrađenim ili nenagrađenim rješenjima zajednički nazivnik svim radovima je prijedlog implementiranja namjena koje nisu predviđene odredbama GUP-a Karlovca. Natjecatelji svjesno relativiziraju tu postavku jer ne pronalaze opravdanje koje bi racionalno moglo podupirati namjeru da će su u budućnosti u Karlovcu unutar natječajnog obuhvata od 20ak hektara, realizirati samo društveni sadržaji. Moguće je da natjecatelji posve krivo procjenjuju ekonomsku i demografsku snagu Karlovca, a samim time i produktivnu budućnost tog grada, no za gradsku upravu trebalo bi biti više nego indikativno da se gotovo svi radovi baziraju na istoj tezi. Druga važna činjenica na koju bi trebalo obratiti pažnju je prijedlog odgovora na pitanje – KAKO? Prvonagrađeno rješenje nastoji istaknuti činjenicu prema kojoj je ambijent bivše vojarne, u slici i percepciji Karlovca zapravo infrastrukturno opremljena “šuma” idealna za rekreacijsko korištenje s minimalnim zahvatima u smislu rekonstrukcije postojećih objekata i buduće izgradnje koja bi trebala imati mješoviti karakter. Zbog ovog pristupa Ocjenjivački sud smatrao je da ovaj rad treba posebno istaknuti kao dinamičnu scenarijsku platformu, koja bi mogla biti zanimljiva i korisna gradskoj upravi prilikom kreiranje Odluke o izradi urbanističkog plana uređenja.
Nagrađeni autori za lokaciju naselja Ždrijac u Ninu:
PRVA NAGRADA: SOFT BUFFERS
Autorice: Irena Bakić, Mirna Udovčić, Iva Jelinčić, arhitektice, Zagreb, Hrvatska
DRUGA NAGRADA: MOVENIN
Autori: Ivan Kutija, Dajana Štukar Živković, Mateja Valentić, arhitekti, i suradnici Korina Kljajić, studentica arhitekture i Marin Živković, glazbenik, Zagreb, Hrvatska
POSEBNO PRIZNANJE: A MOMENT APART
Autori: Jimena Alonso Diaz, Cristina Sánchez Bueno i Pablo Rodríguez, arhitekti, Madrid, Španjolska
Preporuke Ocjenjivačkog suda za Nin
Kada govorimo o ninskoj situaciji, govorimo o lokalitetu u kojemu povijesna baština uistinu jest od najveće nacionalne važnosti. Da je tome tako svjedoče arheološki nalazi, ostaci antičke i srednjovjekovne arhitektura, i nezaboravni ambijent lagune i Velebitskog masiva u pozadini. Sve zajedno čini “scenu” koja i danas ostavlja snažan utisak koji tako intenzivno možete osjetiti samo u Ninu.
Na žalost, izgleda da sve navedeno ipak nije bilo dovoljno da beskompromisno čuvamo tu neponovljivo važnu povijesnu situaciju. Zašto je tome tako, i zašto “zaštita” baš na primjeru Nina nije postavila najstroža moguća ograničenja ili najoštrije kažnjavala bespravne graditelje nije bila tema ovog natječaja, no kako razvijati Nin u budućnosti, i kako ga sačuvati od izazova u budućnosti a da pri tome bude i produktivan, jest bila tema ovog natječaja.
Ono što stvara zabunu kada govorimo o “produktivnosti grada”, na primjeru Nina je posebno zanimljivo. Naime u Ninu živi oko 2700 stanovnika a godišnji gradski proračun iznosi oko 30 milijuna kuna. Ako bi promatrali samo te podatke, produktivnost Nina (vjerojatno još samo i Vira) uvjerljivo je najveća u Hrvatskoj. Naravno, takva intenzivna produktivnost učinak je turističke djelatnosti tijekom ljetne sezone kada se broj “stanovnika” uveća za oko 5 puta. Ukratko, samo letimičan pogled na Ždrijac svjedoči o cijeni koja zapravo alimentira Ninsku financijsku uspješnost.
Imajući u vidu upravo tu situaciju, analizirajući natječajna rješenja Ocjenjivački sud istaknuo je i nagradio dva rješenja za koja smatra da mogu biti kvalitetna podloga za Odluku o izradi urbanističkog plana uređenja. Prvo rješenje predlaže formiranje “zelenog bedema” oko Ždrijaca koji bi trebao ublažiti vizualni utjecaj agresivnih i ružnih pročelja. Uz to predlaže se i kvalitetnije komunalno uređenje pristupnih prometnica unutar naselja. Drugo rješenje predlaže intervencije na obalnoj liniji, koje se odnose na sprječavanje erozije obalnog materijala i interpoliranje korisnih sadržaja (pontonska sunčališta i privezi). Uz navedeno u svakom od nagrađenih radova postoji cijeli niz kvalitetnih prijedloga koje će biti moguće primijeniti, a ono što bi Ocjenjivački sud posebno htio naglasiti jest imperativno i neodgodivo stvaranje uvjeta za izvođenje cjelovite kanalizacijske i vodovodne mreže.
U proljeće 2020. očekuje se održavanje izložbe nagrađenih radova. Gradovima se preporuča, sukladno pravilima Europana, da s nagrađenim autorskim timovima istraži mogućnosti implementacije, prvenstveno uključivanjem u planske dokumente, a dugoročno i izgradnjom novog produktivnog susjedstva
Podsjetimo, Europan je osnovan u Parizu 1988. godine s ciljem razmjene ideja i promicanja suradnje na području arhitekture i urbanizma diljem Europe, a Hrvatska je samostalna članica Europana od 1992. godine. Ova federacija organizira međunarodne arhitektonske natječaje na zadanu temu, nakon kojih slijedi razrada projekata i izgradnja. Natječaji su namijenjeni isključivo mladim arhitektima, do 40 godina starosti. Europanovi natječaji, događaji i publikacije služe kao platforma koja mladim arhitektima pruža priliku da se nametnu na međunarodnoj arhitektonskoj sceni. Također, za uključene gradove, Europan pruža priliku da iskoriste međunarodni pogled na njihove urbane probleme. Europanove diskusije, seminari, forumi i drugi događaji koji prate natjecanje, nadalje, služe kao izvrsna platforma za teorijsku raspravu i razmjenu mišljenja između arhitekata, programera, stručnjaka, javnih službenika i šire javnosti te tako promoviraju urbanu i arhitektonsku kulturu.
The post Domaći timovi slavili na domaćim lokacijama appeared first on vizkultura.hr.