Projektiranje javnih prostora arhitektima nesumnjivo predstavlja izazov, a u Hrvatskoj je takvih zadataka sve manje. Može se reći kako je uloga arhitekta u oblikovanju javne domene u svojevrsnoj krizi, budući da se pokušava balansirati između želje za definiranjem prostora, pa samim time i navika korisnika, te uvažavanja bottom up aktivnosti i korištenja, često nastalih mimo želja stručnjaka koji oblikuju te iste prostore. Kako prepoznati krucijalni element u (javnom) prostoru? Koje su aktivnosti i namjene koje treba poštivati, a kada unijeti novi sadržaj te u kojoj mjeri, pitanja su koja su se nametnula i na nedavno provedenom urbanističko-arhitektonskom projektnom natječaju za izradu idejnog rješenja rekonstrukcije središnjih trgova u Koprivnici, kojeg su proveli Grad Koprivnica i Društvo arhitekata Varaždin (DAV). Prvu nagradu na spomenutom natječaju osvojio je projektni tim iz biroa NFO: Maja Bencetić, Frane Dumandžić, Kata Marunica, Nenad Ravnić, Andrea Šandrk, Roko Šarić, Karla Tavić i Filip Vidović.
U kontekstu Koprivnice, radi se o relativno malom mjestu čiji je glavni trg ostao nedorečen kroz povijest. Glavni povijesni identitet čine ozelenjeni otoci – “rondele” – koji se pojavljuju na razglednicama, danas sasvim krivo pozicionirani u odnosu na kontekst te pomalo smetaju mogućim aktivnostima na trgovima. Sam trg dobro funkcionira za potrebe povremenih događanja, kada treba preuzeti sadržaje poput sajmova, tržnica, klizališta ili ostalih manifestacija, dok se dnevne aktivnosti baziraju na prostorima terasa kafića, žardinjerama pod stablima te tranzitu pješaka i biciklista dijagonalno preko trga Zrinski.
Širi prostorni kontekst
Predmetni obuhvat dio je šire cjeline centra grada Koprivnice koji je formiran na rubovima glavnog gradskog parka koji sadrži većinu dnevnih aktivnosti na otvorenom. Iako se radi o zelenoj gradskoj zoni, park udomljava velik dio urbanih sadržaja upravo zbog namjena koje mu gravitiraju, ali i biciklističko-pješačkog prstena koji ga opasava. Na području trga Zrinski, mjesta gdje je park najudaljeniji od okolnih zgrada, taj je “void” u dnevnim aktivnostima najizraženiji.
Sagledavajući širu sliku funkcioniranja centra Koprivnice, jasno je kako je “ring” oko parka glavna pješačko-biciklistička okosnica te kako spomenuti prsten ima najveći potencijal formiranja niske javnih prostora i sadržaja koji jednom kontinentalnom gradskom centru daju urbani identitet i sadržaj. Predmetni obuhvat natječaja cijelim svojim opsegom čini najpotencijalniji dio tog prstena. Bicikli čine jako bitan dio identiteta formiranja javnih prostora, ne samo kao bitan element prometovanja u kontinentalnoj Hrvatskoj (ali i Europi), već i zbog repetitivnog ponavljanja bicikle kao skulpture u širem centru Koprivnice.
Postojeće stanje obuhvata
Zadani obuhvat može se segmentirati u 3 zone koje čine logične prostorne cjeline: zona Trga bana Jelačića, nedefiniranu “shopping” ulicu loše prometne i pješačke povezanosti koja povremeno udomljava sezonske sadržaje te Trg Zrinski – naoko predimenzionirani trg kojeg s jedne strane omeđuje zelena fasada glavnog gradskog parka, s druge pročelja nedovršenog blok različitih sadržaja, zatim gradska Vijećnica na istoku te nedefinirana prometnica s uglovnicom Podravke u pozadini.
Na spomenutu se zonu nadovezuje Nemčićeva ulica koja se pruža uz zapadnu stranu parka do „trga“ mladosti u kojoj su počeli nicati ugostiteljski objekti s pripadajućim (ilegalnim) terasama. Svaki od spomenutih prostora ima specifični potencijal koji ga razlikuje od drugih, te mogućnost spajanja u sustav javni prostora centra Koprivnice.
Potencijali obuhvata
Potencijali spomenutih cjelina leže u pažljivom iščitavanju navika građana u korištenju prostora, tipoloških specifičnosti te uvođenjem novih elemanata kako bi se prostori povezali u cjelinu te im se dao zaseban identitet.
Javni prostori kontinentalnih gradova
Proučavajući javne prostore kontinentalnih gradova, evidentno je kako parkovi čine jako velik dio javnih površina. Korištenje listopadnih stabala čini isti park sasvim drugačijim u proljeće i jesen te generira posve druge namjene ljeti i zimi. Bilo da su parkovi minuciozno planirani ili pak nastali spontano, oni čine okosnicu javnih površina gradova nadovezujući na sebe urbane javne prostore. Jedan od takvih primjera je svakako i sustav parkova Lenucijeve potkove koji oko i unutar sebe generira javne sadržaje. Na sličan način javne površine i zgrade pozicionirale su se oko koprivničkog parka stvarajući potencijal koprivničkog ringa – niske javnih prostora i zgrada koji definiraju centar malog kontinentalnog grada.
Koncept
Trg Zrinski, gledan iz zraka, djeluje kao zona napetosti i križanja puteva razapeta između ulica/pritoka na istoku i zapadu. Ta napetost prostora stvorila je od glavnog koprivničkog trga tranzitno mjesto – prostor kojeg više definira protočnost i kretnja, a manje zadržavanje i svakodnevne aktivnosti. Intuitivnim linijama kretanja biciklisti mimo ucrtanih biciklističkih staza dijagonalama “sijeku” trg kako bi što prije došli od jednog do drugog kraja.
Prihvaćajući protočnost kao neminovnost u funkcioniranju Trga, a biciklističke staze kao svojevrsni koordinatni sustav formiraju se zone zadržavanja između spomenutih staza i perimetra trga. Definirane zone su poput kolaža aktivnosti definiranih mikrolokacijskim specifičnostima, dosadašnjim navikama građana te potencijalom za ostvarivanje nekih novih kolektivnih navika i tradicija. Zone bi trebale biti receptivan prostor koji se prilagođava navikama građana te promjenjivosti vremena i ideja. Bočne ulice/pritoci postaju predvorja glavnog trga.
Predvorja
Četiri “predvorja” – krošnjama natkrivene zone – svojom pojavnom gustoćom zaustavljaju ritam prometa i pripremaju korisnike na otvorenost glavnog trga. Svaki taj dio postaje filter između gradske strukture i prospekta glavnog gradskog trga. Samo visoko raslinje pak tvori pročelje trga Zrinski davajući mu konturu i vizualno zaustavljajući fokus prema predvorjima.
Gradska dvorana
Trg Bana Jelačića postaje dvorana za gradska događanja. Dodatnim potenciranjem drvoreda kuglastog javora „dvorana“ dobiva svoje fasade na jugu i sjeveru formirajući ambijent ugodnog mjerila. Ispod stabala postavljena je adaptabilna urbana oprema koja se može prilagoditi potrebama događanja. Svod “dvorane” omeđuje niz sajli koji se protežu između krovova zgrada, fleksibilni sustav za natkrivanje trga, ali i kao “kostur” za promjenu scenografije tokom različitih događanja (lampice za Božićnu bajku, zasjenjenje tokom Jazz festa, sjenoviti ambijent ljetnog sajma…). Otvoreni centralni prostor dovoljne je veličine za održavanje različitih sajmova, koncerata, postavljanja klizališta ali i postavljanje šatora manjih dimenzija tokom zimskih mjeseci. Trg je protočan samo za interventna vozila te vozila stanara.
“Drive through” trg
Florijanov trg postaje zona zaustavljanja brzog gradskog prometa ali isto tako i zona za brzo zaustavljanje radi obavljanja svakodnevnih kratkih aktivnosti u centru poput odlaska u poštu, banku ili kiosk. Postavljanjem kružnog toka ova filtrira promet prema Svilarskoj ulici koja sada funkcionira u koncepciji shared spacea ali i omogućava jednostavno vraćanje u standardni prometni sustav.
Promenada
Koncept uređenja Nemčićeve ulice zamišljen je kao nastavak na zatečenu namjenu: svojevrsne caffe ulice koju regulacijom prometa i raslojavanjem terasa i urbane opreme formiramo u promenadu s mogućnosšću nastavljanja sve do trga Mladosti, ovisno o budućim potrebama građana, ali i uspješnosti uvođenja shared spacea u centru Koprivnice. Poput Florijanskog trga, promet se također zaustavlja s juga s kružnim tokom oslobađajući sjeverni dio ulice koji postaje promenada između stolova ugostiteljskih kafića pod krošnjama. Ova zona sadrži adaptabilnu i pomičnu urbanu opremu koja može primiti manji broj aktivnosti od trga Zrinski i trga bana Jelačića. Promenada je zamišljana poput zelene gradske loggie iz koje se pod krošnjama stabala, daleko od vreve promatra što se događa na glavnom gradskom trgu.
Ispred tržnice
Prostor ispred tržnice je zona potencijala zbog samog sadržaja koji tamo postoji. Ta zona već vrši ulogu predvorja glavnog otvorenog prostora, a anketno uz jasno definiranje urbane opreme dobiva potencijale za povremeno ostvarivanje tržnice na otvorenom kao dodatne gradske atrakcije. Iskorištavanje potencijala tržnice, gotovo najživljeg okupljališta u jutarnjim satima, osigurava se prostorno i funkcionalno povezivanje trga Zrinski s “ringom” oko gradskog parka.
Zrinski trg
Na zapadnoj i istočnoj strani Zrinskog trga formirana je čistina kao pauza između sjenovitih “predvorja” i prospekta centralne zone Zrinskog trga. Zapadna čistina tvori pauzu ispred uglovnice na spoju Ulice Antuna Nemčića i Florijanskog trga dok čistina na istoku otvara prostor ispred Gradske vijećnice dajući prostornim pauzama jednom i drugom prostor na važnosti i identitetu. Ostavljanjem trga praznim i naizgled bez aktivnosti ostavlja se mjesto onom nepredvidivom: prosvjedu pred vijećnicom, proslavi maturanata u vodenoj rondeli, ad-hoc dočeku lokalnih sportaša.
Manji, tzv. ulazni trg se nadovezuje na zatečeni kontekst namjenom i formom: namjenom na ljetnu pozornicu, neadekvatno ali simpatično formiranu uz samu prometnicu ispod krošnji te zatečenu rondelu koja promjenom prometne regulacije šireg obuhvata gubi svrhu i smisao. Cilj je upuštanjem plohe stvoriti “prirodnu pozornicu” koja može primiti neplanirane koncerte, ali i biti proširenim dijelom caffea u neposrednoj blizini.
Tapiserija
Na Zrinski trg u cijelosti je položena “tapiserija” mikroambijenata strukturirana oko čvrstih osi biciklističkih staza. Svaka zona direktno korespondira s namjenom okolnog konteksta ili donosi svoju novu namjenu. Korištenjem različite urbane opreme, svjetla/sjene i različitog popločenja formira se urbani kolaž mogućih trgova nastalih s obzirom na kontekst, navike građana i pretpostavki za neke nove namjene. Svaki pojedini trg funkcionira zasebno i u cjelini s ostatkom trga. On se lako može održavati, obnoviti, ali i prenamjeniti ako se pokaže neuspjelim.
Rondele su utkane u tapiseriju Zrinskog trga sa novim funkcijama i dijelom dislocirane ali opet povlačeći logiku svojih povijesnih lokacija nalaze se na križanjima putova/mjestima zadržavanja/mjestima atrakcije. Zapadna rondela upušta se neznatno u teren no ipak dovoljno da formira zonu za zadržavanja grupe ili za manje događanje kojem je potrebna svojevrsna omeđenost prostora.
Na južnom uglu Zrinskog trga formirana je zona za bicikliste gdje se osim parkirališta nalaze punjači za električne bicikle, pumpe za gume, vodopije te gradska oglasna ploča.
Zone ispred građevina na sjeveru postaju prostori potencijala za ekstenziju njihovih aktivnosti. Prostor ispred galerije zamišljen je kao multifunkcionalni prostor s fiksnom urbanom opremom koja povremeno postaje podest za skulpture, infrastruktura za izložbe na otvorenom ili zona za kreativno igranje. Zona ispred kina namijenjen je zadržavanju i sjedenju većeg broja posjetitelja, kao i zona povremenih ljetnih projekcija filmova na otvorenom. Pred knjižnicom se nalazi prostorna instalacija tematizirana pjesmom Frana Galovića koja može primiti pjesničke večeri na otvorenom ili služiti samo za kontemplaciju osobe koja je na sastanak došla prerano.
Terase za ugostiteljstvo zadržavaju se na sadašnjim pozicijama u prilagođenoj formaciji i povećanom kapacitetu. Toj zoni se dodaje još jedna komercijalna zona, “pop up” trg koji se zauzima povremenim događanjima bez stalne odrednice. Stoga komercijalni trg može biti prostor za instaliranje montažnih paviljona za specifične događaje, potencijalno proširenje zone ugostiteljstva u ljetnim danima ili pak prostor za sponzorska događanja.
Na centralnom dijelu trga nalazi se zona za kreativno izražavanje na popločenju, od dječjih crteža kredom do umjetničkih intervencija. Uz inspiraciju zatečenim crtežima na podu, namjera je bila svojevrsni “tabula rasa” – prostor koji materijalnošću poziva na crtanje onih najmanjih. Na taj način prostor trga redovno može doživljavati vizualnu transformaciju koja trajno ne oštećuje popločenje samog trga.
Ispod drvoreda javora formirane su u dvije zone sjedenja, na zapadnom dijelu klupe unutar kojih su formirane zone travnjaka različitih vrsta dok se na istoku nalazi zona s mirisnim cvijećem. Zona cvijetnjaka inspirirana je postojećom rondelom koja je kroz godine mijenjala formu i uređenje, pa samim time postala i predmetom razglednica ili pozadina novinskih članaka. Želja je da se da okvir prostoru niske vegetacije koji će postati promjenjiva kulisa glavnog gradskog trga.
Čistina otvorene zone udomljuje istočnu rondelu koja se također nalazi na ulazu u “tapiseriju” Trga. Istočna rondela, povijesni gradski cvijetnjak, dekonstruira svoju funkciju i prilagođava se preko potrebnom čvrstom otvorenom prostoru zadržavajući na sebi tek “otisak” povijesnog ambijenta cvijetnjaka u formi stiliziranog podravskog veza. Taj otvoreni prostor s povijesnim otiskom rondele svojim formatom odgovara događanjima koja gradski trg mora moći prihvatiti te elementom vode stvara prostornu atrakciju.
Osim definiranih brzih pješačkih puteva, uz drvored parka te uz pročelja, na trgu postoji niz sekundarnih linija kretanja koje stimuliraju korisnika da dodatno istraži prostor prateći signalizaciju u popločenju. Na taj način šetač može “zalutati” u park, otkriti novu skulpturu ili pronaći skriveni prolaz.
Prometno rješenje šireg obuhvata
Prepoznajući kvalitetno zaustavljanje prometa na sjeveroistočnom djelu Trga bana Jelačića u vidu rondele/rotora, replicirana je situacija na jugozapadnom i sjeverozapadnom pristupu Zrinskom trgu. U Nemčićevoj promet se zaustavlja rotorom po sredini ulice nakon čega slijedi shared space. Florijanov trg također zaustavlja promet rotorom ostavljajući mogućnost kratkog zaustavljanja prije ulaska u shared space koji se proteže u konačnici kroz cijelu Svilarsku ulicu.
Mogućnost etapne gradnje ostavlja dovoljno vremena za postepeno uvođenje ovakvog prometnog režima. Tako u prvoj fazi je moguće zadržati gotovo kompletno postojeće funkcioniranje prometa, u drugoj fazi bi se formirao shared space u Nemčićevoj dok bi Svilarska ostala prometna. U konačnici sve postaje shared space uz iznimku Zrinskog trga na kojem je kanaliziran biciklistički promet.
Prometno rješenje i linije interventnih vozila
Projektom su predložene različite varijante faznog rješenja prometa šireg obuhvata s ciljem smanjenja motornog prometa na obuhvatu. Formiranjem dva kružna toka na Florijanskog trgu te u Nemčićevoj ulici želi se smanjiti pristup vozila zone trga Zrinski osim za dostavna i interventna vozila. Unatoč potenciranju shared spacea ostavlja se mogućnost nesmetanog prometa dostavnih i interventnih vozila imajući na umu pristup svim pročeljima okolnih zgrada. S novog rotora na Florijanskom trgu se nesmetano pristupa Svilarskoj ulici kako bi svi korisnici tog prostora imali neometan kolni pristup. U drugoj fazi prometne regulacije bi se spomenuta cesta pretvorila u shared space dajući mogućnost širenja javnih površina prema spomeniku Domovini.
Na predmetnom obuhvatu biciklistički se promet “kanalizira” preko dvosmjernih biciklističkih staza koje presijecaju predimenzinirani trg segmentirajući ga pritom na prostore manjih mjerila koji nesmetano funkcioniraju s okolnim zgradama. Unutar obuhvata se pozicionira 5 punktova s parkinzima za bicikle koji sadrže više od 240 mjesta za vezivanje ispunjavajući pritom velike potrebegrađana Koprivnice. Na samom trgu Zrinski zamišlja se punionica za električne bicikle i romobile koja koristi sunčevu energiju solarnog stabla kojim se “završava” postojeći drvored javora mliječa.
Kretanja pješaka na trgu dijele se na planirane i one nepredvidive. Uz rubove trgova ostavljene su linije za brzo kretanje pješaka kojeg pak presijecaju uzdužne linije iz postojećih haustora prema parku. Slijedeći istu logiku poprečnih veza formirali smo “sekundarni trokut” kretanja koji spaja trg ispred galerije s dvije fontane unutar parka. Ideja je da se uz spomenuti trokut postave izlošci koji bi mogli postati ekstenzija galerijskog prostora na otvorenom. U sklopu obuhvata razlikuju se mjesta stalnog i povremenog zadržavanja. Stalno zadržavanje veže se uz postojeće i nove terase kafića koji osiguravaju stalan priljev gostij korisnika, dok su novoosmišljeni trgovi žarišta povremenih i sezonskih događanja koji se predlažu ovim projektnim rješenjem.
Vegetacija
Unutar obuhvata ne uvodi se veliki broj visokog raslinja s obzirom da obližnji park, obiluje kvalitetnim visokim raslinjem. Stabla se koriste kao prijelazne zone samom trgu Zrinski formirajući mu kao svojevrsna pročelja. Trgu bana Jelačića dajemo pročelje sadeći dva reda stabala sorte kuglastog javora prema trgu Zrinski i prema ulici Mihovila Pavleka Miškine dajući prostoru logične dimenzije unutar kojih se mogu odvijati različita događanja. Na Florijanskom trgu sade se stabla javora mliječa ispod kojih se postavlja urbana oprema i parkinzi za bicikle te predviđa “shared space” koji se nastavlja u Svilarsku ulicu. Isto se predlaže i van obuhvata ispred prostora tržnice kako bi se pod sjenom stabala potakla i eventualna tržnica na otvorenom, a jugoistočna strana trga Zrinski dobila svoje zeleno pročelje.
Niska vegetacija ponavlja se na nekoliko pozicija unutar obuhvata, uglavnom se vezujući za prostor ispod drvoreda, čineći svojevrsnu “buffer” zonu prema gradskom parku. Uz vijećnicu ispod postojećih stabala drvoreda zamišljen je cvijetnjak inspiriran povijesnim rondelama koje su se mijenjale kroz godine i godišnja doba. Ideja je da se ovisno o sezoni ili povodu mijenja kako bi trg imao uvijek drugačiju atrakciju u prostoru. U projektnom rješenju uzima se za inspiraciju svijet ljiljana kao simbol grada Koprivnice. Unutar kružnih klupa ispod drvoreda zamišlja se grmolika, niska vegetacija koja bi stvorila intimniji ambijent pomalo zaklonjen od ostatka trga. Isti se element ponavlja i u krugovima ispred umjetničke galerije. Unutar nove, upuštene rondele koristi se element trave kao reminiscencija na staru rondelu koja promjenom prometne regulacije vremenom gubi svoj smisao i svrhu.
Skulpture i atrakcije
Skulpture su važan element identiteta javnog prostora. Unutar obuhvata ali i u neposrednoj okolini zatekli smo skulpture bicikli koji imaju važno mjesto u memoriji građana. Tema bicikliranja toliko je važan element života Koprivnice da su biciklima podignuti spomenici u centru grada. Jedan od bitnih elemenata kojeg smo odlučili zadržati je i meteorološki stup, svojevrsni prostorni reper i mjesto sastajanja čija je trenutna pozicija inferiorna u odnosu na prostornost trga. Spomenuti meteorološki stup premještamo na mjesto sadašnje rondele dajući mu reprezentativnije mjesto. Ispred vijećnice postojeću rondelu zamjenjujemo površinom s vodenim atrakcijama inspiriranu podravskim vezom. Poštujemo poziciju i formu postojeće rondele dajući joj suvremenu i atraktivniju namjenu kako bi se prilagodila novom vremenu ib ila dijelom nekih novih instagram razglednica. U pozadini rondele postavljamo novi spomenik bicikli koja se nadovezuje na skulpture Alema Korkuta. Na prostoru ispred galerije se postavlja podest za povremene skulpture na otvorenom.Ispred knjižnice Frana Galovića zamišljen je tekst pjesme Stari grad kao hommage poznatom hrvatskom pjesniku.
Rasvjeta
Korištenjem svjetlosnih efekata naglašavaju se različita korištenja segmenata prostora. Jačim osvjetljenjem prvenstveno se osigurava sigurnost biciklistima dok se manjim, ambijentalnim svjetlom stvaraju intimniji mikroambijenti. Fasadna rasvjeta planira se na reprezentativnijim pročeljima zgrada javne namjene kako bi one došle do izražaja. Ispred vijećnice nisu zamišljeni rasvjetni stupovi u neposrednoj blizini upravo kako bi pročelje došlo do izražaja. Ambijentalna LED rasvjeta koristi se u sklopu urbane opreme naglašavajući njihovo korištenje. Kontroliranjem rasvjete na trgovima se mogu stvoriti različiti ugođaji ovisno o planiranom događanju ili dobu dana.
Izmjenično postavljena opća rasvjeta u odnosu na zone na Zrinskom trgu unosi dinamiku u doživljavanje ambijentalnih zona, pomičući fokus s pravocrtnog pozivajući oko da “bježi” i aktivno promatra prostor koji ga okružuje.
Svaka zona na trgu ima svoju ambijentalnu rasvjetu. Ona se razlikuje ovisno o namjeni pojedine zone. Tamnija i svjetlija, toplija i hladnija, rasvjeta naglašava specifikume svake zone. Pojedine zone, poput pop-up trga i Trga bana Jelačića imaju fleksibilnu rasvjetu ovisno o scenografiji događaja koji trebaju udomiti.
Fiksna i pomična urbana oprema
U projektnom rješenju razlikujemo stalnu i privremenu urbanu opremu. Stalna oprema predstavlja urbanu infrastrukturu neophodnu za funkcioniranje jednog trga: klupe, rasvjetu, kante za smeće, žardinjere, parkinge za bicikle te “solarno stablo”. Privremena urbana oprema osmišljena je na temelju analize dosadašnjih aktivnosti i potreba građana, kao i posljedica osmišljavanja novih tradicija građana Koprivnice. Ideja je da se sva oprema može lako skloniti te biti multifunkcionalna kako bi se mogla prilagoditi promjenama koje nosi vrijeme. Od privremene urbane opreme predlažu se dvije pozornice ovisno o događanju: velika i mala. Zatim, multifunkcionalni kiosci koji se sastoje od dva odvojiva elementa: okvira i štanda koji mogu funkcionirati zasebno i odvojeno osivno o namjeni. Okviri funkcioniraju po principu utora te se mogu spojiti u jedan veliki paviljon i tako pohraniti kao stalni paviljon u obližnjem parku. Ispred knjižnice se predviđa platno za projekcije dok se ispred umjetničke galerije predviđa postavljanje panoa za povremene izložbe.
Koncept održivosti i održivog gospodarenja
Trg Zrinski svojim zoniranjem pruža heterogene mikroambijente koji mogu udomiti različita događanja no ujedno ostaju velika fleksibilna ploha na kojoj je moguće organizirati veća događanja i odgovoriti na različite nepredviđene scenarije. Trg svojom prepoznatljivošću i svojim demokratskim pristupom pridonosi identitetu cijele Koprivnice i postaje interesantna scenografija za različita komercijalna događanja. U tu svrhu , osim uobičajenih dodatnih sadržaja u obliku ugostiteljskih terasa, formiramo pop-up trgove, mjesta koja su otvorena , i “naoko” bez dodijeljene funkcije, ali svojom pozicijom i oblikom mogu ugostiti mnoga dodatna financijski održiva, događanja. Pop-up trg može udomiti, primjerice, gledanja utakmica, sajam cvijeća, sajam suvenira, sponzorska događanja, razne fešte, i to na način da se mobilijar potreban za ta događanja jednostavno donese, sastavi i po završetku rastavi i odnese. U tu svrhu dizajnirana je i pomična “kućica” koja svojim standardiziranim oblikom i modularnim dizajnom omogućava ekonomično skladištenje i prijenos. Kućice se mogu slagati na različite načine, time formirajući razne međuprostore (nizovi, grozdovi, samostalno), ovisno o namjeni za koju se u danom trenutku koriste. Također, ta mjesta bi imala provedenu svu potrebnu infrastrukturu za jednostavije priključivanje odnosno umanjenje troškova pri korištenju. Dakle, održivo gospodarenje se temelji na postavi infrastrukturnih “temelja” i nadgradnje od strane službi (tipa TZ) koje svojim programom osiguravaju “živost” centra grada. Naravno, uređenjem glavnog gradskog trga te unošenjem raznih novih atrakcija očekuje se i određeni dodatni prijev novih korisnika, turista, putnika koji su odlučili vidjeti nešto “novo i zanimljivo”, što pojačava ugostiteljske djelatnosti, ali domino efektom potiče i ostale aktivnosti građana Koprivnice i okolice.
Rekonstrukcija trgova u Koprivnici
Autor: NFO
Projektni tim: Maja Bencetić, Frane Dumandžić, Kata Marunica, Nenad Ravnić, Andrea Šandrk, Roko Šarić, Karla Tavić, Filip Vidović
Naručitelj: Grad Koprivnica
Godina: 2019.
Status: 1. nagrada na javnom urbanističko – arhitektonskom natječaju
Površina užeg zahvata: aproksimativno 8 600 m2
Površina šireg zahvata: aproksimativno 14 000 m2
The post Odgovori na izazove javnih prostora appeared first on vizkultura.hr.